ISTINA O ZDRAVSTVENOM ODGOJU U U vođenjem Kurikuluma zdravstvenog odgoja u Republici Hrvatskoj pokrenuta je rasprava o njegovoj opravdanosti, pri čemu je osobit naglasak stavljen na jedan od četiri modula (Spolno/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponašanje kolokvijalno nazvanom spolni odgoj). Kritičari modula, koje pozivaju roditelje na otpor Zdravstvenom odgoju, u potpunosti se temelje na nekoliko, iz konteksta izvučenih, citata koji se ne nalaze u programu. Riječ je o rečenicama iz četiri knjige, od ukupno 16 predviđenih za modul o spolnosti, koje se nalaze na listi preporučene literature za nastavnike. Dakle nije riječ o nečemu što će “vaše dijete učiti“, već o dijelu materijala za koji će svaki nastavnik slobodno (i kritički) procijeniti je li im od koristi u pripremi za nastavu Zdravstvenog odgoja. Pojasnimo ukratko o čemu je riječ. Letak Tajništva Hrvatske biskupske konferencije tvrdi da će djeca “učiti o masturbaciji kao sastavnom dijelu ljudske spolnosti”, pri čemu se navodi rečenica iz knjige Martyja Kleina koja je pisana kao naputak roditeljima koji žele sa svojom djecom razgovarati o seksualnosti. Letak tvrdi da će “vaše dijete učiti o pornografiji (s 11-12 g., u 6. razredu)“, pri čemu navodi rečenicu iz sveučilišnog udžbenika američkih autora, u kojoj se o pornografiji govori isključivo u kontekstu terapeutskog rada s klijentima koji imaju neki seksualni problem. Letak sugerira da se pod odgovornim spolnim ponašanjem u Kurikulumu isključivo smatra stalna uporaba kondoma. Za razliku od teze iz letka, Kurikulum zdravstvenog odgoja govori samo o tome da masturbacija nije štetna, što je znanstvena činjenica. Kurikulum ni na koji način ne promovira pornografiju već nastoji potaknuti kritičku distancu spram problematičnog i nerijetko ponižavajućeg prikaza seksualnosti kojem su djeca i mladi ljudi izloženi (nedavna istraživanja pokazuju da se prvi kontakt s pornografijom događa između 10. i 11. godine, naravno bez znanja roditelja). To je pogrešno, jer se u programu pod odgovornim ponašanjem misli na donošenje promišljenih i odgovornih odluka, bez obzira je li riječ o odgađanju seksualne aktivnosti ili, kod onih koji su već seksualno aktivni, uporabi pouzdane zaštite. Kurikulum jasno upozorava na rizike preranog stupanja u spolne odnose i nastoji razviti vještine koje to sprečavaju. Naravno, s razumijevanjem odgovornog ponašanja nužno je – kao što sve dostupne znanstvene studije pokazuju – početi prije no što dobar dio mladih ljudi postane spolno aktivan (u Hrvatskoj prosječna dob pri prvom odnosu iznosi 17 godina). Inzistiranje na odgađanju spolnih odnosa (apstinencija) do ulaska u brak je nerealistično – jer više 0d 90% mladih započinje spolnu aktivnost prije braka) – i neodgovorno jer mladim ljudima ne pomaže da se zaštite. Zatvarati oči pred činjenicom da su mladi ljudi izloženi rizicima da bi se očuvao privid moralnosti može biti prihvatljivo u nekim crkvenim krugovima, no nije spojivo s roditeljskom brigom za dobrobit njihove djece. Letak tvrdi da će “vaše dijete učiti o spolnome činu kao Upravo suprotno, Kurikulum jasno i na nekoliko posve normalnom za petnaestogodišnjaka, o spolnome mjesta upozorava na rizike preranog stupanja u odnosu koji sam po sebi nema nikakvo značenje i spolne odnose. Jednako tako, na nekoliko mjesta nikakve povezanosti s općeljudskim vrijednostima, u Kurikulumu raspravlja se važnost intimnosti poput ljubavi i vjernosti...“ i emocionalne povezanosti (ljudsku spolnost je, zapravo, nemoguće odvojiti od emocija), kao i značenje trajne veze te roditeljstva. - 1 Letak tvrdi “da će vaše dijete učiti da je homoseksualni čin jednako prirodan i vrijedan kao i spolni čin između muškarca i žene“. Letak tvrdi da Zdravstveni odgoj indoktrinira “rodnom ideologijom“, ističući radikalnu (i neznanstvenu) rečenicu iz jedne od knjiga ponuđene nastavnicima na izbor. Kada je o toj temi riječ, Kurikulum iznosi znastveni stav prema kojem homoseksualnost nije bolest. Također, u skladu s demokratskim načelima, odredbama EU i stavu Katoličke crkve, nastoji potaknuti toleranciju spram osoba različite seksualne orijentacije i razumijevanje njihovog prava na dostojanstven život. Umjesto nametanja ideje o (ne)prirodnosti, Kurikulum informira mlade ljude o društvenim stavovima prema homoseksualnim osobama tijekom povijesti te pruža uvid i u religijsku perspektivu i u perspektivu pobornika ljudskih prava. Kurikulum, valja to jasno reći, ne nudi nikakvu rodnu ideologiju već samo razlikovanje između spola kao biološke i roda kao društvene kategorije. Žene u Saudijskoj Arabiji nisu u istom položaju kao žene u Hrvatskoj, zar ne? To su rodne razlike, odnosno posljedice različitog društvenog definiranja rodnih uloga (prava žena i muškaraca) – koje ne počiva na biološkim razlikama. Razlikovanje spola i roda je nužno da bi djeca i mladi ljudi razumjeli razvoj ideje spolne ravnopravnosti, odnosno promjene u položaju žena u posljednjih pedesetak godina. Kurikulum zdravstvenog odgoja promiče znanstvene činjenice o zdravlju u ljudskoj spolnosti i nastoji pomoći mladim ljudima u donošenju odgovornih odluka da bi očuvali svoje zdravlje. U razvijanje zdravih navika Zdravstveni odgoj promiče nenasilje, spolnu ravnopravnost te toleranciju spram različitosti, što su temeljne vrijednosti zajednice europskih naroda kojoj se Hrvatska uskoro pridružuje. U tom cilju, Kurikulum jasno poziva odgojno-obrazovne ustanove na partnerstvo i suradnju s roditeljima u pripremi i provedbi Zdravstvenog odgoja. Imajući u vidu rizike kojima su mladi ljudi izloženi (spolno prenosive bolesti, maloljetničke trudnoće, seksualno zlostavljanje i dr.), nije neobično da većina mladih ljudi, ali i njihovih roditelja, smatra da spolni odgoj treba biti prisutan u hrvatskim školama. To je nalaz koji se ponavlja u više znanstvenih istraživanja. U tom smislu Kurikulum zdravstvenog odgoja nudi znanstveno provjerene informacije i podršku u razvijanju vještina potrebnih za zdrav i produktivan život u društvenoj zajednici. Kurikulum ne nudi gotova rješenja za sve životne probleme niti nastoji nametnuti specifičan svjetonazor. Umjesto toga kod mladih ljudi nastojimo razviti kritičnost i sposobnost donošenje odgovornih odluka, sustavnu brigu za sebe i druge. U vrijeme zbunjujućih i nerijetko zlonamjernih napada na Kurikulum zdravstvenog odgoja, pozivamo hrvatsku javnost da pročita tekst predviđenog programa (http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3428 ili www.azoo. hr) i ocijeni jesu li predviđeni sadržaji doista neprihvatljivi ili su, pak, temelj za uspješan razvoj djece i mladih, sustavno im pomažući da postanu zdrave, zadovoljne, samosvjesne, tolerantne i odgovorne osobe. - 2